Mali dioničari Nove kreditne banke Maribor (NKBM), druge najveće slovenske banke, razvlašteni su i ostaju bez svojih dionica u postupku njene sanacije, a temeljem zakona o stabilnosti javnih financija, koji osporavaju na ustavnom sudu, bez svojih subordiniranih obveznica ostat će i svi dosadašnji privatni ulagači. Postavlja se pitanje jesmo li bili zavedeni kada smo kupili dionice prilikom inicijalne javne prodaje dionica banke 2007. godine, izjavio je predsjednik Društva malih dioničara Rajko Stanković. Mislim da će ustavni sud morati konstatirati da smo planski oštećeni i da prodajni prospekt prilikom inicijalne prodaje nije prikazivao pošteno stanje, što bi bila pravna osnova za tužbe, rekao je Stanković. NKBM je nakon odobrenja Europske komisije u srijedu dokapitalizirala država, a u četvrtak su njene dionice, kao i dionice ostalih velikih banaka u sanaciji prestale kotirati, a mali dioničari su razvlašteni. Istodobno, dionice NKBM-a prestale su kotirati na Ljubljanskoj burzi i na burzi u Varšavi.
Mali dioničari Nove kreditne banke Maribor (NKBM), druge najveće slovenske banke, razvlašteni su i ostaju bez svojih dionica u postupku njene sanacije, a temeljem zakona o stabilnosti javnih financija, koji osporavaju na ustavnom sudu, bez svojih subordiniranih obveznica ostat će i svi dosadašnji privatni ulagači.
"Postavlja se pitanje jesmo li bili zavedeni kada smo kupili dionice prilikom inicijalne javne prodaje dionica banke 2007. godine", izjavio je za "Delo" od četvrtka predsjednik Društva malih dioničara Rajko Stanković.
"Mislim da će ustavni sud morati konstatirati da smo planski oštećeni i da prodajni prospekt prilikom inicijalne prodaje nije prikazivao pošteno stanje, što bi bila pravna osnova za tužbe", rekao je Stanković.
NKBM je nakon odobrenja Europske komisije u srijedu dokapitalizirala država, a u četvrtak su njene dionice, kao i dionice ostalih velikih banaka u sanaciji prestale kotirati, a mali dioničari su razvlašteni. Istodobno, dionice NKBM-a prestale su kotirati na Ljubljanskoj burzi i na burzi u Varšavi.
Nakon što je tadašnja vlada u okviru njene privatizacije ponudila dionice u okviru javne inicijalne prodaje, banka je 2007. godine imala 97.000 dioničara koji su dionice kupili po cijeni od 27 eura za dionicu. Cijena na burzi nakon par mjeseci povećala se na 44 eura, ali je ubrzo počela padati pa je pred brisanje iz registra burze vrijedila samo deset euro-centi.
Ustavni sud prihvatio je razmatranje zakona koji je omogućio "brisanje" njenih malih dioničara, ali je zbog "potencijalne velike nestabilnosti financijskog sustava" odbio da se primjena zakona zaustavi do izrečenog pravorijeka.
Mali dioničari tvrde da se Slovenija prilikom sanacije banaka odlučila za razvlaštenje malih dioničara i oduzimanje tzv. subordiniranih obveznica, potaknuta instrukcijama Europske unije da u spašavanju odnosno sanaciji europskih banaka po "ciparskom modelu" moraju sudjelovati i vlasnici, iako ta pravila još nisu i službeno ozakonjena.